Bruxelles, 17. travnja – Na svojoj posljednjoj plenarnoj sjedniciEuropski odbor za zaštitu podataka donio je mišljenje nakon zahtjeva nizozemskih, norveških i hamburških tijela za zaštitu podataka na temelju članka 64. stavka 2. Opće uredbeo zaštiti podataka. Mišljenje se odnosi na valjanost privole za obradu osobnih podataka za potrebe bihevioralnog oglašavanja u kontekstu modela „privole ili plaćanja” koje primjenjuju velike internetske platforme.
Predsjednica Europskog odbora za zaštitu podataka Anu Talus izjavila je: „Internetske platforme trebale bi korisnicima omogućiti stvaran izbor pri primjeni modela „privole ili plaćanja”. Modeli koje danas imamo obično zahtijevaju od pojedinaca da daju sve svoje podatke ili da plate. Kao rezultat toga, većina korisnika pristaje na obradu kako bi se koristila uslugom i ne razumije u potpunosti implikacije svojih izbora.”
Kad je riječ o modelima „privole ili plaćanja” koje primjenjuju velike internetske platforme, Europski odbor za zaštitu podataka smatra da u većini slučajeva neće moći ispuniti zahtjeve za valjanu privolu ako se korisnici suočavaju samo s izborom između pristanka na obradu osobnih podataka u svrhe bihevioralnog oglašavanja i plaćanja naknade.
Europski odbor za zaštitu podataka smatra da pružanje samo plaćene alternative uslugama koje uključuju obradu osobnih podataka u svrhe bihevioralnog oglašavanja ne bi trebalo biti zadani način za voditelje obrade. Pri razvoju alternativnih rješenja velike internetske platforme trebale bi razmotriti pružanje „istovjetne alternative” pojedincima koja ne podrazumijeva plaćanje naknade. Ako voditelji obrade odluče naplatiti naknadu za pristup „jednakovrijednoj alternativi”, trebali bi u znatnoj mjeri razmotriti ponudu dodatne alternative. Ta besplatna alternativa trebala bi biti bez bihevioralnog oglašavanja, npr. s oblikom oglašavanja koji uključuje obradu manje ili nimalo osobnih podataka. To je osobito važan čimbenik u procjeni valjane privole u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka.
Europski odbor za zaštitu podataka naglašava da dobivanje privole ne oslobađa voditelja obrade od poštovanja svih načela navedenih u članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, kao što su ograničenje svrhe, smanjenje količine podataka i pravednost. Osim toga, velike internetske platforme trebale bi razmotriti i usklađenost s načelima nužnosti i proporcionalnosti te su odgovorne za dokazivanje da je njihova obrada općenito u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka.
Što setiče potrebe za slobodnim pristankom, potrebno je uzeti u obzir sljedeće kriterije: uvjetovanost, šteta, neravnoteža moći i granularnost. Na primjer, Europski odbor za zaštitu podataka ističe da se zbog bilo koje naplaćene naknade pojedinci ne mogu osjećati primoranima na privolu. Voditelji obrade trebali bi na pojedinačnoj osnovi procijeniti je li naknada uopće primjerena i koji je iznos primjeren u danim okolnostima. Velike internetske platforme trebale bi razmotriti i može li odluka o nepostojanju privole pojedinca dovesti do negativnih posljedica, kao što su isključenje iz istaknute usluge, nedostatak pristupa profesionalnim mrežama ili rizik od gubitka sadržaja ili veza. Europski odbor za zaštitu podataka napominje da će negativne posljedice vjerojatno nastati kada velike internetske platforme za dobivanje privole za obradu upotrebljavaju model „privole ili plaćanja”.
Voditelji obrade također trebaju procijeniti, na pojedinačnoj osnovi, postoji li neravnoteža moći između pojedinca i voditelja obrade. Čimbenici koje treba ocijeniti uključuju položaj velikih internetskih platformi na tržištu, mjeru u kojoj se pojedinac oslanja na uslugu i glavnu publiku usluge.
Nadalje, Europski odbor za zaštitu podataka pruža elemente za procjenu kriterija informirane, konkretne i nedvosmislene privole koju bi velike internetske platforme trebale uzeti u obzir pri provedbi modela „privole ili plaćanja”
Predsjednik Europskog odbora za zaštitu podataka Anu Talus dodao je: „Voditelji obrade trebali bi u svakom trenutku voditi računa o tome da se temeljno pravo na zaštitu podataka ne pretvori u značajku koju pojedinci moraju platiti kako bi uživali. Pojedinci bi trebali biti u potpunosti svjesni vrijednosti i posljedica svojih izbora.”
Osim ovog mišljenja na temelju članka 64. stavka 2., Europski odbor za zaštitu podataka izradit će i smjernice o modelima „privole ili plaćanja” sa širim područjem primjene te će surađivati s dionicima u vezi s tim predstojećim smjernicama.
Napomena urednika:
Od Europskog odbora za zaštitu podataka zatraženo je da izda to mišljenje u skladu s člankom 64. stavkom 2. Opće uredbe o zaštiti podataka kako bi se razmotrila valjanost privole u kontekstu modela „privole ili plaćanja” koje primjenjuju velike internetske platforme kada se traži privola za obradu osobnih podataka u svrhu bihevioralnog oglašavanja, među ostalim s obzirom na presudu Suda Europske unije u Bundeskartellamtu (C-252/21).
Priopćenje za medije objavljeno ovdje automatski je prevedeno s engleskog jezika. Europski odbor za zaštitu podataka ne jamči točnost prijevoda. Ako postoji sumnja, pogledajte službeni tekst u verziji na engleskom jeziku.