Bruxelles, 14. rujna – Europski odbor za zaštitu podataka donio je izjavu o prijedlogu Europske komisije o EU-ovu kodeksu policijske suradnje. Cilj je ovog prijedloga poboljšati suradnju u izvršavanju zakonodavstva među državama članicama, posebno razmjenu informacija među nadležnim tijelima. Kodeks se sastoji od tri glavne mjere: prijedlog Uredbe Prüm II., prijedlog Direktive o razmjeni policijskih informacija i prijedlog preporuke Vijeća o operativnoj policijskoj suradnji.
Predsjednica Europskog odbora za zaštitu podataka Andrea Jelinek izjavila je: „Iako priznajemo da je policijska suradnja ključni element za uspostavu područja slobode, sigurnosti i pravde koje dobro funkcionira, postoje ozbiljni rizici povezani s obradom osobnih podataka pojedinaca u kaznenim stvarima, osobito ako se to odnosi na posebne kategorije osobnih podataka kao što su biometrijski podaci. Prijedlozima bi se trebale utvrditi neke bitne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da su predložene mjere nužne i razmjerne cilju, a to je pridonijeti unutarnjoj sigurnosti EU-a.”
EDPB, među ostalim, predlaže utvrđivanje vrsta i ozbiljnosti kaznenih djela kojima bi se moglo opravdati automatizirano pretraživanje baza podataka drugih država članica i jasno razlikovanje osobnih podataka različitih kategorija ispitanika, kao što su osuđeni kriminalci, osumnjičenici, žrtve ili svjedoci u skladu s člankom 6. Direktive o izvršavanju zakonodavstva.
Osim toga, Europski odbor za zaštitu podataka izražava zabrinutost zbog predviđenog automatiziranog pretraživanja i razmjene policijskih evidencija uvođenjem Europskog sustava indeksa policijskih evidencija (EPRIS) te zbog zadane razmjene osobnih podataka s Europolom putem mrežne aplikacije za sigurnu razmjenu informacija (SIENA).
Nadalje, EDPB je odlučio o temi za drugu koordiniranu provedbenu mjeru, koja će se odnositi na imenovanje i položaj službenika za zaštitu podataka. U nadolazećim mjesecima radit će se na utvrđivanju pojedinosti. U koordiniranom djelovanju Europski odbor za zaštitu podataka prednost daje određenoj temi na kojoj tijela za zaštitu podataka trebaju raditi na nacionalnoj razini. Rezultati tih nacionalnih mjera zatim se objedinjuju i analiziraju, čime se dobiva dublji uvid u tu temu i omogućuje ciljano praćenje i na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Prošle je godine Europski odbor za zaštitu podataka kao prvo koordinirano djelovanje odabrao upotrebu usluga u oblaku u javnom sektoru. Izvješće o ishodu koordiniranog djelovanja za 2022. bit će doneseno prije kraja godine.
To novo koordinirano djelovanje temelji se na odluci Europskog odbora za zaštitu podataka o uspostavi koordiniranog okvira za provedbu (CEF) u listopadu 2020. CEF je ključna mjera Europskog odbora za zaštitu podataka u okviru njegove strategije za razdoblje 2021. – 2023., zajedno s uspostavom skupine stručnjaka za potporu (SPE). Cilj je tih dviju inicijativa pojednostavniti provedbu i suradnju među tijelima za zaštitu podataka.
Europski odbor za zaštitu podataka sastao se s predstavnicima organizacija civilnog društva kako bi raspravljali o izazovima suradnje u provedbi koji proizlaze iz različitih postupovnih pristupa u nacionalnom pravu. To je sljedeći korak prema cilju Europskog odbora za zaštitu podataka da izradi pregled takvih izazova, kako je navedeno u njegovoj Bečkoj izjavi o suradnji u provedbi.
The news published here does not constitute official EDPB communication, nor an EDPB endorsement. This news item was originally published by the national supervisory authority and was published here at the request of the SA for information purposes. Any questions regarding this news item should be directed to the supervisory authority concerned.