Bruxelles, 21. rujna – Europski odbor za zaštitu podataka na svojoj je posljednjoj plenarnoj sjednici donio smjernice o primjeni ovlasti za izricanje upravnih novčanih kazni u odnosu na druge korektivne ovlasti u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i konačnom verzijom svojih smjernica o međudjelovanju Akta o digitalnim uslugama i Opće uredbe o zaštiti podataka.

Nove smjernice EDPB-a važan su korak u daljnjem usklađivanju načina na koji tijela za zaštitu podataka odlučuju treba li izreći upravnu novčanu kaznu, samostalno ili zajedno s drugim korektivnim mjerama.

Općom uredbom o zaštiti podataka znatno su povećane korektivne ovlasti tijela za zaštitu podataka, pri čemu su novčane kazne važan instrument za učinkovitu provedbu. Smjernicama se potvrđuje naša predanost većoj jasnoći i osiguravanju dosljedne primjene Opće uredbe o zaštiti podataka u cijeloj Europi.

Zamjenica predsjednika Europskog odbora za zaštitu podataka Jelena Virant Burnik

Tijela za zaštitu podataka trebala bi pri odlučivanju o izricanju upravne novčane kazne slijediti metodologiju u pet koraka:

1. tijelo za zaštitu podataka provjerava može li povreda dovesti do novčane kazne pronalaženjem potpore izravno u Općoj uredbi o zaštiti podataka ili u nacionalnom pravu.
2. tijelo za zaštitu podataka utvrđuje može li se stranci pod istragom izreći novčana kazna za predmetnu povredu. Odgovornost voditelja obrade ili izvršitelja obrade ovisi o tome tko je vezan prekršenom odredbom.
3. tijelo za zaštitu podataka procjenjuje je li povreda počinjena namjerno ili nepažnjom jer je skrivljena povreda uvjet za izricanje novčane kazne.
4. tijelo za zaštitu podataka procjenjuje moguće otegotne i olakotne čimbenike. Ako je prekršaj neznatan, općenito neće biti novčane kazne i umjesto toga može se izdati ukor; ako nije neznatan, postoji čvrsta pretpostavka da bi novčanu kaznu trebalo izreći.
5. tijelo za zaštitu podataka procjenjuje bi li izricanje upravne novčane kazne bilo učinkovito, proporcionalno i odvraćajuće. Pritom tijelo za zaštitu podataka može razmotriti postoji li u konkretnom slučaju razlog za odstupanje od standardnog pristupa.

U smjernicama se daje i pregled korektivnih ovlasti u nadležnosti nacionalnih tijela za zaštitu podataka te se objašnjavaju njihova svrha, opseg i međusobna povezanost. Korektivne mjere uključuju upozorenja, ukore, narudžbe, ograničenja (uključujući zabrane) i povlačenje certifikata.

Odbor navodi i 14 praktičnih primjera koji ilustriraju kako tijela za zaštitu podataka mogu procijeniti pojedinosti slučaja i odlučiti koje bi korektivne mjere trebalo uvesti, ako postoje.

Smjernice će biti predmet javnog savjetovanja do 13. studenoga 2026., čime će se dionicima pružiti prilika za iznošenje primjedbi i davanje povratnih informacija.

Smjernice o Aktu o digitalnim uslugama i Općoj uredbi o zaštiti podataka dovršene nakon javnog savjetovanja

Nakon javnog savjetovanja Europski odbor za zaštitu podataka donio je konačnu verziju svojih smjernica o međudjelovanju Akta o digitalnim uslugama i Opće uredbe o zaštiti podataka. Smjernicama se podupire dosljedna primjena obaju pravnih akata, posebno ako se odredbe Akta o digitalnim uslugama odnose na obradu osobnih podataka koju provode posrednički pružatelji usluga i upućuju na koncepte i definicije utvrđene u Općoj uredbi o zaštiti podataka.

Napomena urednicima:

* Ovim se Smjernicama zamjenjuju smjernice Radne skupine iz članka 29. o primjeni i određivanju upravnih novčanih kazni za potrebe Uredbe 2016/679 i dopunjuju prethodno donesene smjernice o izračunu upravnih novčanih kazni na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka, koje su usmjerene na metodologiju za izračun iznosa upravne novčane kazne.

Riječ je o automatiziranom prevođenju u okviru javnog savjetovanja koje može sadržavati pogreške. Ne zamjenjuje službenu verziju na engleskom jeziku.